Spika
Hrvatski

Jukka Markus Heikkilä

— 5 izjava

Identitet i funkcija ove osobe nisu potvrđeni.

Sve izjave

U početku me fascinirala mezopotamska povijest. Zatim sam pročitao Rasprave Niccolòa Machiavellija, što je potaknulo moj interes za političku povijest. Vojna povijest također je postala važan interes. Moj debitantski roman spaja te rane strasti pričom o brodogradnji i pomorskom ratovanju tijekom Rimske Republike

Jukka Markus Heikkilä

intervju

Jutarnji List

Slika za dijeljenje

0 0

Ocjene čitatelja ne utječu na to što se objavljuje.

Kontekst

U intervjuu za Jutarnji list, finski pisac povijesnih romana Jukka Markus Heikkilä govori o svojim književnim počecima i fascinaciji antičkim svijetom. Heikkilä, čiji je roman 'Antigon, Božji sin' nedavno preveden na hrvatski, objašnjava kako ga je prvotno zainteresirala mezopotamska povijest, a potom i politička povijest kroz Machiavellijeve 'Rasprave'. Njegov debitantski roman tematizira brodogradnju i pomorsko ratovanje u doba Rimske Republike. U razgovoru također ističe važnost povijesnih romana za razumijevanje suvremenog svijeta, naglašavajući da mnoge zapadne vrijednosti imaju korijene u antici. Govori i o svom pristupu pisanju, likovima te utjecaju Roberta Gravesa na njegov rad.

Kontekst je generiran automatski iz izvornog članka (94 riječi) i pregledan prije objave.

Arhimed iz Sirakuze pojavljuje se u tri moja romana: najprije kao čovjek srednjih godina, zatim kao starac i naposljetku kao mladić. Pisanje o njemu u različitim fazama života postupno je promijenilo moj vlastiti pogled na povijesnog Arhimeda

Jukka Markus Heikkilä

intervju

Jutarnji List

Slika za dijeljenje

0 0

Ocjene čitatelja ne utječu na to što se objavljuje.

Kontekst

U intervjuu za Jutarnji list, finski pisac povijesnih romana Jukka Markus Heikkilä govori o svojoj fascinaciji antičkim svijetom i o tome kako povijesni romani mogu objasniti nastanak suvremenog zapadnog mišljenja. Heikkilä, čiji je roman 'Antigon, Božji sin' nedavno preveden na hrvatski, objašnjava da se Arhimed iz Sirakuze pojavljuje u tri njegova romana, u različitim životnim dobima, te da je pisanje o njemu promijenilo njegov vlastiti pogled na povijesnog Arhimeda. U intervjuu također govori o svom pristupu povijesnoj fikciji, ističući da ne voli projicirati moderne ideologije na antičke likove, te o utjecaju Roberta Gravesa na njegov rad.

Kontekst je generiran automatski iz izvornog članka (96 riječi) i pregledan prije objave.

Povijesni romani mogu pomoći objasniti kako je nastao naš svijet. Otkrivaju kako su mnogi aspekti našeg svijeta ukorijenjeni u davno prošlim događajima. Zapadna civilizacija poput je piramide koja balansira na svom vrhu. Mnogo toga što uzimamo zdravo za gotovo ukorijenjeno je u kulturnoj baštini antike. Nismo jednostavno nastavak antičkoga svijeta — promijenili smo se i prilagodili — ali mnoge naše temeljne vrijednosti i dalje ondje imaju svoje podrijetlo

Jukka Markus Heikkilä

intervju

Jutarnji List

Slika za dijeljenje

0 0

Ocjene čitatelja ne utječu na to što se objavljuje.

Kontekst

U intervjuu za Jutarnji list, finski pisac povijesnih romana Jukka Markus Heikkilä govori o svojoj fascinaciji antičkim svijetom i važnosti povijesne fikcije. Povod je hrvatski prijevod njegova romana "Antigon, Božji sin", koji se bavi borbama nasljednika Aleksandra Makedonskog. Heikkilä objašnjava kako povijesni romani mogu pomoći razumjeti podrijetlo suvremenog svijeta, ističući da su mnoge vrijednosti zapadne civilizacije ukorijenjene u antici. Također naglašava da ne voli projicirati moderne ideologije na povijesne likove te da ga je najviše oblikovao rad Roberta Gravesa. Intervju donosi i njegove poglede na pisanje, likove i odnos prošlosti i sadašnjosti.

Kontekst je generiran automatski iz izvornog članka (92 riječi) i pregledan prije objave.

Nastojim svoje likove zadržati kao proizvode njihova doba, zajedno s vrijednostima koje imaju. Vrlo ne volim povijesnu fikciju koja projicira moderne ideologije na antičke likove. Što je zahtjevnije prikazati: velike povijesne događaje ili one male, intimne trenutke običnih ljudi? To su različiti izazovi, ali s obojim se osjećam jednako ugodno. Iako sam vjerojatno najpoznatiji po pisanju živopisnih scena bitaka, također uživam u istraživanju unutarnjih života svojih likova

Jukka Markus Heikkilä

intervju

Jutarnji List

Slika za dijeljenje

0 0

Ocjene čitatelja ne utječu na to što se objavljuje.

Kontekst

U intervjuu za Jutarnji list, finski pisac povijesnih romana Jukka Markus Heikkilä govori o svom pristupu pisanju, naglašavajući da likove nastoji prikazati kao proizvode njihova doba, bez projiciranja modernih ideologija. Heikkilä, čiji je roman "Antigon, Božji sin" nedavno preveden na hrvatski, objašnjava kako ga zanimaju i veliki povijesni događaji i intimni trenuci običnih ljudi. Iako je poznat po scenama bitaka, uživa u istraživanju unutarnjih života likova. Intervju se dotiče i njegove fascinacije antikom te utjecaja koje je na njega imao Robert Graves.

Kontekst je generiran automatski iz izvornog članka (82 riječi) i pregledan prije objave.

Antigon, Božji sin govori o moćnim vladarima koji dominiraju svijetom, dok demokracija i viši moralni ideali opstaju samo kao odjeci ranijeg doba. Neki čitatelji mogu vidjeti paralele s našim vremenom. Nadam se da će oni, nakon što pročitaju neku od mojih knjiga, otići s dubljim razumijevanjem da su mnoge stvari koje uzimamo zdravo za gotovo rezultat događaja koji su se zbili prije stoljećima. Ono što je netko učinio ili rekao prije tisuća godina i dalje oblikuje velik dio onoga što danas smatramo zapadnim mišljenjem

Jukka Markus Heikkilä

intervju

Jutarnji List

Slika za dijeljenje

0 0

Ocjene čitatelja ne utječu na to što se objavljuje.

Kontekst

U intervjuu za Jutarnji list, finski pisac Jukka Markus Heikkilä govori o svom romanu "Antigon, Božji sin", koji se bavi borbom nasljednika Aleksandra Makedonskog za vlast. Heikkilä, autor trinaest povijesnih romana, objašnjava kako ga zanima antički svijet te kako povijesni romani mogu pomoći razumjeti nastanak suvremenog svijeta. U odgovoru na pitanje o sličnostima između prošlih i današnjih vremena, ističe da njegov roman prikazuje moćne vladare koji dominiraju, dok demokracija i moralni ideali blijede, te da čitatelji mogu prepoznati paralele s današnjicom. Naglašava kako su mnogi aspekti zapadne misli ukorijenjeni u davnoj prošlosti.

Kontekst je generiran automatski iz izvornog članka (92 riječi) i pregledan prije objave.