Spika reći kako jest

Hrvatski

Milan Šufflay

znanstvenik, profesor i književnik

— 10 izjava

Identitet i funkcija ove osobe nisu potvrđeni.

Sve izjave

Hrvatska ima svoje državno pravo, a Hrvati kao politički narod imaju svoje naravno pravo samoodređenja. Prekinuće veza s bivšom monarhijom dne 29. listopada 1918. temelj je nezavisne države Hrvatske.

Milan Šufflayznanstvenik, profesor i književnik

upućeno: suci

Dnevno.hr

Slika za dijeljenje

0 0

Ocjene čitatelja ne utječu na to što se objavljuje.

Kontekst

Milan Šufflay, hrvatski znanstvenik, profesor i književnik, izrekao je ovu tvrdnju tijekom suđenja 1921. godine u Zagrebu, kada je optužen za veleizdaju zajedno s Ivom Pilarom i još četrnaestoricom suoptuženika. Optužba je proizašla iz njegovih javnih stavova protiv jugoslavenstva, koje je smatrao najvećim neprijateljem hrvatskog naroda. U govoru sucima, Šufflay je branio hrvatsko državno pravo i prirodno pravo na samoodređenje, pozivajući se na prekid veza s bivšom monarhijom 29. listopada 1918. godine. Unatoč njegovom objašnjenju da ne zagovara nasilno odvajanje, osuđen je na tri i pol godine zatvora. Ovaj je stav bio ključan za njegovu kasniju sudbinu, jer je 1931. godine ubijen čekićima ispred svoje kuće u Zagrebu.

Kontekst je generiran automatski iz izvornog članka (108 riječi) i pregledan prije objave.

Cijela izjava i kontekst

Tužiti me, dakle, da ja hoću otrgnuti hrvatsku državu, koja postoji, od kraljevstva SHS, koje pravno ne postoji, pravna je i logička zabluda… Vlast, koja me tuži, može ovdje dobiti proces protiv mene, ali jer goni čitav hrvatski narod, izgubit će proces pred licem Europe… Kao filozofu, kao slobodoumnom Hrvatu, meni je osobno svejedno sjedio ja u malim uzama sudbenog stola ili druge koje kaznione, ili pak da, izašavši na tobožnju slobodu, dođem u veliku tamnicu, u kojoj, hvala Bogu, tek privremeno čami hrvatski narod.

Milan Šufflayznanstvenik, profesor i književnik

upućeno: suci

Dnevno.hr

Slika za dijeljenje

0 0

Ocjene čitatelja ne utječu na to što se objavljuje.

Kontekst

Milan Šufflay, hrvatski znanstvenik, profesor i književnik, izrekao je ove riječi tijekom suđenja za veleizdaju 1921. godine, kada je zajedno s Ivom Pilarom i još četrnaestoricom optuženika izveden pred sud pod optužbom da želi uskrisiti Tomislavovu državu. Suđenje je trajalo dvadesetak dana u naelektriziranoj atmosferi, a branio ga je odvjetnik Ante Pavelić. Šufflay je pred sucima branio hrvatsko državno pravo i pravo na samoodređenje, odbacujući optužbe za nasilno otcjepljenje. Unatoč njegovoj obrani, osuđen je na tri i pol godine zatvora u Mitrovici. Kasnije je, 1931. godine, ubijen čekićima ispred svoje kuće u Zagrebu, što je izazvalo međunarodne prosvjede, uključujući pismo Alberta Einsteina i Heinricha Manna.

Kontekst je generiran automatski iz izvornog članka (105 riječi) i pregledan prije objave.

Cijela izjava i kontekst

Pitajte Stjepana Radića, on je hrvatski narod

Milan Šufflayznanstvenik, profesor i književnik

upućeno: suci

Dnevno.hr

Slika za dijeljenje

0 0

Ocjene čitatelja ne utječu na to što se objavljuje.

Kontekst

Milan Šufflay, hrvatski znanstvenik, profesor i književnik, izrekao je ovu rečenicu tijekom suđenja 1921. godine, kada je optužen za veleizdaju zajedno s Ivom Pilarom i još 14 suoptuženika. Suđenje se odvijalo u Zagrebu, a optužba je teretila Šufflaya i njegove drugove da žele uskrisiti Tomislavovu državu. Tijekom obrane, Šufflay je odgovarao na upadice sudaca koji su tvrdili da nitko ne progoni hrvatski narod. Njegova rečenica upućivala je na Stjepana Radića, vođu Hrvatske seljačke stranke, koji je tada bio ključna figura hrvatskog političkog otpora. Šufflay je osuđen na tri i pol godine zatvora, a kasnije je ubijen 1931. godine.

Kontekst je generiran automatski iz izvornog članka (98 riječi) i pregledan prije objave.

Hrvatski narod emanirat će drugog Radića.

Milan Šufflayznanstvenik, profesor i književnik

upućeno: suci

Dnevno.hr

Slika za dijeljenje

0 0

Ocjene čitatelja ne utječu na to što se objavljuje.

Kontekst

Milan Šufflay, hrvatski znanstvenik, profesor i književnik, izrekao je ovu rečenicu tijekom suđenja 1921. godine, kada je bio optužen za veleizdaju zajedno s Ivom Pilarom i još četrnaestoricom suoptuženika. Suđenje se odvijalo u Zagrebu, a optužba je teretila Šufflaya i njegove suradnike da su željeli uskrisiti Tomislavovu državu. U svom govoru sucima, Šufflay je odbacio optužbe za nasilno odvajanje Hrvatske od Kraljevine SHS, ističući da Hrvatska ima državno pravo i da Hrvati imaju prirodno pravo na samoodređenje. Kada su ga suci prekinuli upadicom da nitko ne progoni hrvatski narod, Šufflay je odgovorio da treba pitati Stjepana Radića, a na pitanje što će biti ako Radić umre, proročanski je rekao da će hrvatski narod emanirati drugog Radića. Nakon suđenja, Šufflay je osuđen na tri i pol godine zatvora, a kasnije je ubijen 1931. godine.

Kontekst je generiran automatski iz izvornog članka (133 riječi) i pregledan prije objave.

Cijela izjava i kontekst

Glavni unutarnji faktori za stvaranje ovakve kolektivne ćelije višeg reda jesu srodna krv, plastika tla, zajedničko pamćenje kolektivnih boli i radosti kroz dugi niz generacija, dakle rasni, geografski, kulturni i historički momenti.

Milan Šufflayznanstvenik, profesor i književnik

Dnevno.hr

Slika za dijeljenje

0 0

Ocjene čitatelja ne utječu na to što se objavljuje.

Kontekst

Milan Šufflay, hrvatski znanstvenik, profesor i književnik, iznio je ovu tvrdnju u svojim političkim tekstovima, a prenosi je Dnevno.hr u članku o njegovu ubojstvu 1931. godine. Šufflay je bio poznat po stavu da Hrvati i Srbi nisu isti narod, što je obrazlagao rasnim, geografskim, kulturnim i povijesnim čimbenicima. Njegovi su tekstovi izazivali kontroverze, a zbog političkih stavova bio je i osuđivan. U članku se navodi kako je Šufflay zagovarao hrvatsku državnost i zapadnu orijentaciju, te kritizirao jugoslavensku ideju. Njegovo je ubojstvo izazvalo međunarodne prosvjede, uključujući pismo Alberta Einsteina i Heinricha Manna.

Kontekst je generiran automatski iz izvornog članka (91 riječi) i pregledan prije objave.

U svakom pojedincu žive svi njegovi pređi, a u jednoj živoj generaciji sve generacije mrtvih?! Jugoslavenska ideja ne može biti kinetički živa. Nje nema u podsvijesti današnjih južnih Slavena, jer nije nikada živjela u liniji predaka sadašnje hrvatske i srpske generacije. Nad ponorom dvaju svjetova, iznad sukoba živih milijuna bije se sablasni boj milijarda mrtvih predaka… Budući da je hrvatska nacija kroz prošlost stradala za dobro šire zajednice, to jest Zapada, ona sada zaslužuje bolji tretman, jer joj je ‘Zapad’ nešto dužan.

Milan Šufflayznanstvenik, profesor i književnik

Dnevno.hr

Slika za dijeljenje

0 0

Ocjene čitatelja ne utječu na to što se objavljuje.

Kontekst

Milan Šufflay, hrvatski znanstvenik, profesor i književnik, iznio je ove stavove u svojim političkim tekstovima i polemikama, posebice protiv zagovaratelja jugoslavenske ideje. U članku se navodi da je Šufflay smatrao kako jugoslavenska ideja nije ukorijenjena u podsvijesti južnih Slavena te da Hrvati i Srbi nisu isti narod. Ti su stavovi bili dio njegova javnog djelovanja, zbog čega je 1921. uhićen i optužen za veleizdaju, a 1931. ubijen čekićima ispred svoje kuće u Zagrebu. Njegova smrt izazvala je međunarodne prosvjede, uključujući pismo Alberta Einsteina i Heinricha Manna.

Kontekst je generiran automatski iz izvornog članka (86 riječi) i pregledan prije objave.

Hrvatski narod, kao građanin velikog imperija zapadne civilizacije, imade pravo da uzdigne svoj glas protiv svakog tlačenja… Tko poznaje povijest, taj znade da jugoslavenska ideja nema nikakve dinamike. Ona nije ništa prema moćnoj hrvatskoj ideji. U Hrvatskoj je jugoslavenska ideja samo tanka olupina pod kojom vrije hrvatski nacionalni vulkan; potreban je samo neznatni podražaj, pa da bukne erupcija.

Milan Šufflayznanstvenik, profesor i književnik

Dnevno.hr

Slika za dijeljenje

0 0

Ocjene čitatelja ne utječu na to što se objavljuje.

Kontekst

Milan Šufflay, hrvatski znanstvenik, profesor i književnik, iznio je ove stavove u svojim političkim tekstovima i govorima tijekom suđenja 1921. godine, kada je optužen za veleizdaju zajedno s Ivom Pilarom i drugima. U članku se navodi da je Šufflay javno zagovarao hrvatsku državnu ideju i kritizirao jugoslavensku ideju, koju je smatrao umjetnom i bez dinamike. Njegovi stavovi bili su izrazito antijugoslavenski, a on je Hrvate vidio kao dio zapadne civilizacije, za razliku od Srba koje je smatrao istočnjačkim narodom. Zbog takvih uvjerenja bio je izložen progonima, a 1931. godine ubijen je čekićima ispred svoje kuće u Zagrebu, što je izazvalo međunarodne prosvjede, uključujući pismo Alberta Einsteina i Heinricha Manna.

Kontekst je generiran automatski iz izvornog članka (109 riječi) i pregledan prije objave.

Cijela izjava i kontekst

Obračun između zapadne, industrijsko-kapitalističke Evrope i sovjetske Rusije još nije izvršen. Još nije započela prava bitka na život i smrt između bijelog intelekta Zapada, kojemu je najodličniji predstavnik anglosaska rasa, i intuicije Istoka, kojemu je evropska predstraža Rusija.

Milan Šufflayznanstvenik, profesor i književnik

Dnevno.hr

Slika za dijeljenje

0 0

Ocjene čitatelja ne utječu na to što se objavljuje.

Kontekst

Milan Šufflay, hrvatski znanstvenik, profesor i književnik, u tekstu objavljenom na portalu Dnevno.hr 2026. godine, iznosi svoje viđenje odnosa Zapada i Istoka. Riječ je o njegovoj analizi civilizacijskog sukoba između zapadne, industrijsko-kapitalističke Europe i sovjetske Rusije, koju je objavio u jednom od svojih djela. Šufflay, poznat po svojim konzervativnim i antimodernističkim stavovima, bio je i politički angažiran, a njegovo je djelovanje dovelo do sukoba s tadašnjim vlastima. Ovaj citat odražava njegovo uvjerenje o temeljnoj razlici između zapadnog racionalizma i istočne intuicije, što je bila česta tema u njegovim radovima.

Kontekst je generiran automatski iz izvornog članka (89 riječi) i pregledan prije objave.

ima bijela sredstva, a žutu dušu. Ona je jedina bijela velevlast koja duboko shvaća Aziju i može njom upravljati

Milan Šufflayznanstvenik, profesor i književnik

Dnevno.hr

Slika za dijeljenje

0 0

Ocjene čitatelja ne utječu na to što se objavljuje.

Kontekst

Milan Šufflay, hrvatski znanstvenik, profesor i književnik, u svojim je političkim tekstovima iznosio stavove o odnosu Hrvata i Srba te o ulozi Istoka i Zapada. U jednom od tih tekstova, koji se spominje u članku, Šufflay je govorio o Rusiji, opisujući je kao jedinu bijelu velesilu koja razumije Aziju i može njome upravljati. Ova izjava dio je njegove šire analize o azijskoj hegemoniji i predviđanju da će ona zamijeniti američku. Članak, objavljen u Dnevno.hr, donosi i druge Šufflayeve stavove o hrvatskoj državotvornosti, njegovu osudu zbog veleizdaje te okolnosti njegove smrti 1931. godine.

Kontekst je generiran automatski iz izvornog članka (92 riječi) i pregledan prije objave.

Balkan, a u njemu i Hrvatska, postali su tako poprište gigantske borbe između azijskog Istoka i anglo-američkog Zapada, između Rusije i Amerike.

Milan Šufflayznanstvenik, profesor i književnik

Dnevno.hr

Slika za dijeljenje

0 0

Ocjene čitatelja ne utječu na to što se objavljuje.

Kontekst

Milan Šufflay, hrvatski znanstvenik, profesor i književnik, ubijen je 1931. u Zagrebu, a ovaj članak donosi njegove stavove o položaju Hrvatske između Istoka i Zapada. U citiranom odlomku, Šufflay opisuje Balkan, uključujući Hrvatsku, kao poprište sukoba između azijskog Istoka i anglo-američkog Zapada, odnosno Rusije i Amerike. Ova izjava odražava njegovo viđenje Hrvatske kao zapadne tvrđave i dijela zapadne civilizacije, što je bila središnja tema njegovih političkih tekstova. Članak, objavljen u Dnevno.hr 2026., kontekstualizira Šufflayevu misao unutar njegova života i djela, uključujući njegovo suđenje za veleizdaju i njegove teorije o razlikama između Hrvata i Srba.

Kontekst je generiran automatski iz izvornog članka (94 riječi) i pregledan prije objave.